Aleksandar Čeferin nije iznenadio reakcijom na odluku Vrhovnog suda Europske unije, koja je zauvijek promijenila odnose u europskom klupskom nogometu.
Odlukom suda udruživanje u Superligu postalo je legitimno pravo svih europskih klubova, UEFA je to pravo pokušala osporiti prijetnjama i ucjenama.
- Ovu odluku vidimo kao šansu da poboljšamo neka pravila. No, nogomet ostaje ujedinjen, svi klubovi daju podršku i imaju isti stav. Čini mi se da nisu svi ovu presudu shvatili na najbolji način. Ona je čak pozitivna za nas. Sve organizacije i lige u Europi su uz nas. Sve ovo me zabavlja, jer sistem i format koji su oni predstavili danas je čak i bliži onome iz 2021. godine, kada su ih svi mogući klubovi odbili. Nećemo ih pokušavati zaustavljati. Mogu kreirati kakvo god natjecanje žele. Nadam se da će što prije početi to natjecanje koje čine dva kluba. Nadam se da znaju šta rade, iako više nisam u to siguran, izjavio je Čeferin.
Bahati Slovenac kao da ne razumije zbilju, povijest će ga pamtiti kao predsjednika UEFA u mandatu kojega je počelo rastakanje monopolističkog sustava natjecanja, koji je ustanovljen 1954. godine, kada je osnovana UEFA.
Kako će se liga zvati, tko će igrati ligu, u kakvom će se formatu igrati i kada će liga početi, u ovom trenutku nije poznato.
Možda će Superliga zaživjeti kada Čeferin više ne bude predsjednik UEFA-e, ali procese više ništa ne može zaustaviti.
Prvotna inicijativa o osnivanju Superlige bila je osuđena na propast, jer 12 klubova nije definiralo svoje odnose s matičnim savezima.
Zbog toga je odmah reagirao bivši engleski premijer Boris Johnson, koji je u jednom danu natjerao engleske klubove da odustanu od inicijalnog formata Superlige.
Johnsona nogomet ne zanima previše, ali su ga itekako zabrinuli potencijalni socijalni nemiri koji bi se neminovno dogodili, kada najbolji engleski klubovi više ne bi igrali Premierligu.
Uskoro će početi dugotrajni proces u kojemu će klubovi i matični savezi pronaći model kojim Superliga neće ugroziti opstojnost nacionalnih prvenstava, realno je očekivati da će takav model prvi pronaći Real Madrid i Barcelona zajedno s LaLigom i španjolskim savezom.
Kada klubovi, nacionalni savezi i organizatori zatvorenog klupskog natjecanja, koje se zove Superliga, pronađu zajednički interes, Čeferinove cinične komentare o ligi s dva kluba i očekivane negativne reakcije instruiranih klubova, brzo će prevladati potreba za nevjerojatnom zaradom.
Uvijek treba imati na umu da iza projekta Superlige stoji mahom američki kapital, te da novi proizvod nije primarno namjenjen europskom nego globalnom tržištu. Štoviše, planirani prihod od europskog tržišta nije veći od 20 posto ukupne zarade.
Prema incijalnoj projekciji Real Madrid i Barcelona od natjecanja u Superligi trebali bi zaraditi po 600 milijuna eura po sezoni!
Kada je Joan Laporta postao predsjednik, dubinska analiza poslovanja Barcelone utvrdila je dug od 1,3 milijarde eura, koji katalunjski klub prema sadašnoj financijskoj projekciji neće moći vratiti za dvadesetak godina.
Da postoji Superliga, Leo Messi još uvijek bi igrao za Barcelonu, koja bi dug vratila za malo više od dvije sezone!