Pad kvalitete HNL-a jedino se mjerodavno može mjeriti europskim koeficijentima hrvatskih klubova od plasmana kojih ovise nacionalni koeficijenti.
Ova je sezona iznimka budući da se prvi put otkada je HNL-a dogodilo da su dva hrvatska kluba prezimila u Europi: Rijeka u Konferencijskoj ligi, Dinamo u Europskoj ligi.
Ovdje treba napomenuti da je UEFA sustav natjecanja bitno prilagodila klubovima manje platežne moći otkada su Dinamo (tada Croatia) i Rijeka u sezoni 1999/2000 zajedno igrali u Ligi prvaka kao prva dva kluba HNL-a.
Tada je HNL bio na 13. mjestu, danas je HNL na 21. mjestu u poretku 55 europskih liga među kojima zadnjih petnaestak liga ima status egzotičnih liga u modernom nogometu.
Devedesetih godina HNL je imao kapaciteta ravnopravno igrati četvrtfinale Lige prvaka (Hajduk - Ajax 0:0) protiv na kraju iste sezone europskog prvaka ili ravnopravno igrati (Manchester United - Dinamo/Croatia 0:0) protiv aktualnog europskog prvaka na Old Traffordu.
Danas su kapaciteti HNL-a puno skromniji zbog različitih razloga, jedan od najvažnijih razloga je stagnacija struke koja nogomet sve više zatire u bazi.
Što se tiče vrha, na početku ove godine u Prvoj HNL-u rade trojica stranaca.
Sva su trojica izdanci prepoznatljive španjolske škole nogometa zbog čega Rijeka (Sanchez), Hajduk (Garcia) i Istra 1961 (Riera) igraju drugačiji nogomet od ostalih klubova.
Naglasak je na drugačijem, ne na boljem, a kamo li na najboljem nogometu!
Posebno je zanimljivo da sva trojica u javnosti uživaju statuse nogometnih proroka iako ništa u karijerama nisu ostvarili u elitnom europskom nogometu.
Štoviše, dvojica (Garcia, Riera) su prvi put na klupi Istre 1961 samostalno počeli raditi u prvoligaškom nogometu.
Treći (Sanchez) je bio nezapažen (Deportivo, Olympiacos, Betis, Malaga, Cartagena) u svim ligama u kojima je radio dok nije postao trener prvaka slovenske lige, koja je u europskom poretku još slabija (26.) od hrvatske lige.
Perspektiva svih aktualnih hrvatskih trenera u Prvoj HNL-u slična je perspektivi trojice španjolskih trenera na klupama Rijeke, Hajduka i Istre 1961, teško da će ikada itko od njih dobiti priliku raditi u klubovima lige petice.
Sve se na kraju svodi na poražavajući podatak: na početku 2026. godine samo jedan hrvatski trener radi u ligama petice, Niko Kovač trener je Borussije Dortmund.
Još su dvojica hrvatskih stručnjaka počeli ovu sezonu u jednoj od liga petice (Tudor/Juventus, Jurić/Atalanta), ali nisu dugo izdržali.
Nije nevažno što dvojica nikada nisu radili u hrvatskom klupskom nogometu: jedan (Kovač) je izdanak njemačke, drugi (Jurić) je izdanak talijanske škole nogometa.