Vera Begić Blečić nova je pročelnica Odjela uprave za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke.
Riječki sport Vera Begić Blečić intezivno živi od djetinjstva kao sportašica i istaknuta sportska djelatnica, nekoć vrhunska atletičarka i olimpijka raduje se novim izazovima. Iskustva i znanja ne nedostaje:
- Praktično iskustvo koje sam stekla kao sportašica, pravnica i v. d. direktora u sportskom klubu, kroz pripravnički staž odrađen u Odjelu za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke, kao zaposlenica Rijeka sporta d.o.o., kao članica Izvršnog odbora Riječkog sportskog saveza i članica Odbora za sport i tehničku kulturu Grada Rijeke, pružilo mi je mogućnost da sagledam kompletnu sliku funkcioniranja sporta i dijelom tehničke kulture u Rijeci. Uočila sam da u mnogim segmentima ima prostora za poboljšanje funkcioniranja. To je za mene bio izazov i presudan razlog zašto sam se prihvatila tog posla. S jedne strane motivira me mogućnost poboljšanja organizacijskog funkcioniranja, a s druge želja da potaknem sportske radnike, ali i ostale građane koji razumiju značaj sporta za cjelokupnu zajednicu da zajedno sudjelujemo u izradi Strategije razvoja riječkog sporta na osnovu smjernica definiranih u Strategiji razvoja Grada Rijeke 2014. - 2020., kaže Vera Blečić Begić.
Tko je Vera Begić Blečić?
Vera Begić Blečić rođena je 1982. u Rijeci.
Sportom se bavila 15 godina, postala je vrhunska bacačica diska. Čak 19 puta rušila je hrvatske rekorde u svim uzrasnim kategorijama.
Nastupila je na OI u Ateni i Pekingu, osvojila je srebro i broncu na MI, broncu na Europskom zimskom bacačkom kupu, srebra na Europskom juniorskom prvenstvu i Svjetskim igrama mladih.
Dva puta proglašena je najboljom sportašicom Grada Rijeke.
Završila je Pravni fakultet u Rijeci, poslovnu informatiku ECDL, novinarsku školu Astorija.
Diplomirala je na poslijediplomskom specijalističkom studiju Medicinsko pravo, položila je državni stručni ispit, položila je javnu nabavu.
Trenutno je uključena u projekt SUCCESS – Nova znanja za žene u sportu, koji putem HOO-a financira Europska unija iz programa Erasmus+: Sport.
Program obuhvaća ključna područja upravljanja sportskim organizacijama kao što su ustrojavanje, strateško upravljanje, upravljanje ljudskim resursima, upravljanje financijama, upravljanje marketingom i organizacija velikih sportskih natjecanja.
Sadržaj Strategije razvoja sporta nepoznat je široj javnosti?
- Mislim da je nužno organizirati više stručnih skupova i javnih prezentacija na kojima bi se građani aktivnije mogli uključiti u kreiranje sportskog života u gradu. Iako je Grad Rijeka ponudio razne modele uključivanja građana u procese donošenja odluka, kreiranja proračuna i praćenja rada tijela javne vlasti kao što su E-konzultacije ima podosta onih koji se ne služe računalom, a zainteresirani su za određene teme i imaju pametnih ideja. Tek nakon donošenja Strategije moći će se izraditi jasniji kriteriji o pravu i načinu korištenja sredstava iz javnih potreba za sport Grada Rijeke, kao i kriteriji i način korištenja sportskih objekata. Kriteriji kao i njihova realizacija u svakom trenutku moraju biti dostupni javnosti.
Koliko ste zadovoljni stanjem u riječkom sportu, koji je ovisan o gradskom proračunu budući da nema velikih sponzora?
- Rezultati naših klubova, sportašica i sportaša govore u prilog tome da je Rijeka uspjela zadržati zavidnu kvalitetu sportskih rezultata, masovnost bavljenja sportom mladih i rekreacije građana, kao i osoba s invaliditetom. Sadašnja situacija u našem društvu, općenito govoreći, nije dobra za sport. Osim ekonomske krize zbog kojih nema jakih sponzora, državnom poreznom politikom znatno su se smanjivala sredstva lokalnoj samoupravi. Pored svih tih poteškoća u posljednjih petnaestak godina u Gradu Rijeci izgrađena je vrhunska sportska infrastruktura uz novi prekrasan objekt tehničke kulture Astronomski centar. Te objekte izgradio je isključivo Grad Rijeka svojim financijskim sredstvima, odnosno građani ovoga grada bez ikakve državne subvencije kao što je bio slučaj sa sportskim objektima u Zagrebu, Splitu, Poreču i ostalim gradovima. Pri tome je Grad Rijeka vodio računa da se skromnijim sredstvima izgrade objekti koji će svojom kvalitetom zadovoljiti potrebe treninga i natjecanja sportaša. Činjenica je da ni jedan sportski događaj, koji je Rijeka organizirala, nije zahtjevao veće kapacitete od onih koji su izgrađeni. Svi izgrađeni objekti maksimalno se koriste, uredno održavaju i u njima leži ogroman gradski kapital.
Ogledni primjer suradnje
- Suradnja Grada Rijeke, zaklade Social Sport i HNK-a Rijeka može poslužiti kao ogledni primjer transformacije iz sportske udruge u dioničarsko društvo. Grad Rijeka aktivno je sudjelovao u pregovorima oko riješavanja agonije HNK-a Rijeka. U procesu preoblikovanja iz sportske udruge u sportsko trgovačko društvo, Grad Rijeka je sukladno Zakonu o sportu zbog postojećih poreznih dugovanja zadržao većinsko vlasništvo u klubu, koje je prepustio nakon provedenog postupka preoblikovanja. Jednako tako, Grad Rijeka je osigurao projektnu dokumentaciju i zemljište za gradnju nogometnog kampa na Rujevici kao i potrebnu infrastrukturu. Uslijedio je u kratkom vremenu rezultatski i organizacijski uspon HNK-a Rijeka, koji je ove godine, na ponos grada, najizgledniji kandidat za osvajanje titule prvaka, kaže Vera Blečić Begić.
Kako povećati ulaganja u sportske programe?
- Uzevši u obzir navedene činjenice, kao i financijsku krizu koju prolaze svi gradovi u Hrvatskoj, nužna je konsolidacija i utvrđivanje smjera razvoja sporta u gradu. Koliko ćemo ulagati u vrhunski sport, u najmlađe sportaše, u rekreaciju građana, u sport za osobe s invaliditetom? To mora predložiti struka, a o tome svoje moraju dati i naši sugrađani. Svi moramo imati na umu da je financijska situacija loša, ali nije to samo problem u Rijeci. Takva je situacija u cjelokupnom društvu, u svim segmentima, ne samo u sportu. Ako uz ovakvu financijsku situaciju nedostaju strategije razvoja, ako nije posložen zakonodavni podsustav i pravni akti, koji bi trebali omogućiti njegovo funkcioniranje, ne možemo očekivati da će u bilo kojem segmentu u društvu biti dobro. Primjer za to je Zakon o sportu, koji ima nedostataka, nedorečenosti i treba ga mijenjati, ali dok je na snazi njegove odredbe moraju se poštivati. Nažalost, oni koji bi trebali voditi računa o poštivanju zakonskih odredbi, iako znaju da se one krše, ne poduzimaju ništa da bi se to spriječilo. Ovdje moram napomenuti da s tehničkom kulturom nisam imala osobitog doticaja. S obzirom na tu činjenicu za to područje rada ne mogu u ovom trenutku ponuditi niti približno kvalitetnu viziju postojećeg stanja kao za područje sporta. Načelno držim da pristup rješavanja nedostataka u sustavu sporta treba primijeniti i u području tehničke kulture.
