Kategorizacija sportova: Komisija za vrhunski sport RSS-a određuje parametre financiranja

U ponedjeljak, 19. siječnja, sastaje se Komisija za vrhunski sport pri Riječkom sportskom savezu (RSS), koja će ustanoviti prijedlog kategorizacije sportskih grada u Gradu Rijeci. Svake dvije godine određuje se kategorizacija, koja je važna zbog određivanja parametara sufinanciranja pojedinih sportskih grana.

- Sami radimo kategorizaciju, svaki grad ima različitu kategorizaciju što je normalno s obzirom na specifičnosti.  Primjerice, Zagreb nema jedrenje za razliku od Splita! U Rijeci i Splitu veslanje je u prvoj kategoriji sportova, u drugim gradovima nije, itd. Svaki grad drugačije financira sportove, kaže tajnik RSS-a Bojan Sušanj.

Članovi Komisije za sport
Članovi Komisije za vrhunski sport Riječkog sportskog saveza: Samir Barać, predsjednik RSS, Robert Zekić, kineziolog, Luciano Sušanj, dopredsjednik HOO, Vera Begić, član IO  RSS, Aramis Naglić, član IO RSS,   OGU za sport

Analogno kategorizaciji sportova određuje se kategorizaciju klubova unutar istog sporta. Drugim riječima, Komisija za vrhunski sport određuje kategorije prema kojima RSS sufinancira djelovanje klubova u rasponu od korištenja objekata, sufinanciranja struke do financiranja programskih djelatnosti.

Prijedlog Komisije za vrhunski sport mora usvojiti Izvršni odbor RSS-a sastanak kojega se održava 21. siječnja.

Pročitajte kako se određuje kategorizacija na primjeru tablica za razdoblje 2013/2014 godine

Uvažavajući specifičnost i vrijednost svake pojedine sportske grane i discipline ali radi realne potrebe za transparentnim programiranjem i sufinanciranjem pojedinih programa s obzirom na potrebe građana Rijeke, Riječki sportski savez svake dvije godine izrađuje Pravilnik o kategorizaciji sportskih grana kako bi različitim pristupom prema financiranju pojedinog sporta objektivno pratilo potrebe društva u odnosu na pojedine sportske grane. Iako cilj ovakve kategorizacija nije podjela sportova prema njihovoj vrijednosti ili umanjenje vrijednosti pojedinog sporta u odnosu na drugi, ona svejedno određuje poziciju pojedinog sporta unutar Programa javnih potreba u sportu grada Rijeke i primjenjuje se na sve ostale pravilnike Riječkog sportskog saveza. Ovakva kategorizacija je važna i za izradu strategija razvoja sporta grada Rijeke te smjernica za izgradnju ili kapitalne investicije na objektima koji su neophodni za provedbu sportskih programa.

Kako ovakvu kategorizaciju donose i ostale lokalne sportske zajednice u Hrvatskoj (u nedostatku kategorizacije sportova koja bi bila na nacionalnom nivou, a kasnije nadopunjavana kriterijima koji se odnose na lokalne potrebe) sami kriteriji i način bodovanja su slični i usuglašavani s ostalim zajednicama, ali u isto vrijeme prilagođeni posebnostima potreba građana Rijeke.

U dosadašnjem razdoblju sportovi su bili podijeljeni u četiri razreda, na način da su sportovi prvog razreda najviše rangirani sportovi, tj. sportovi koji su od najvećeg značaja za riječki sport.

KRITERIJI ZA VREDNOVANJE

Glavni kriteriji za vrednovanje sportova su:

1. Razvijenost sporta 30 % ukupnih bodova
2. Status sporta 40% ukupnih bodova
3. Sportska kvaliteta 30% ukupnih bodova

1.1. BROJ ČLANICA U MEĐUNARODNOJ FEDERACIJI

Broj nacionalnih saveza učlanjenih u međunarodnu federaciju. Ovaj broj govori o razvijenosti sporta na svjetskom nivou. Podaci preuzeti s stranice međunarodnih organizacija IOC i SPORTACCORD (međunarodna federacija sportskih saveza) te su usklađeni s materijalima ostalih sportskih saveza u Hrvatskoj.

1.2.BROJ ČLANICA NACIONALNOG SAVEZA

Broj sportskih klubova koji su učlanjeni u nacionalni sportski savez. Ovaj broj govori o razvijenosti sporta u Hrvatskoj. Podaci su preuzeti s Internet stranica nacionalnih saveza i usklađeni s materijalima ostalih sportskih saveza u Hrvatskoj.

1.3. BROJ AKTIVNIH SPORTAŠA U RIJECI

Opisuje razvijenost sporta u Rijeci, u obzir je uzet ukupan broj aktivnih sportaša u riječkim klubovima budući da se u pojedinim sportovima  ne registriraju svi aktivni sportaši (cijena registracije) dok se u nekim sportovima registrira više članova od stvarnog broja aktivnih sportaša (suci i sl).

2.1. OLIMPIJSKI STATUS SPORTA

Status sporta u odnosu na olimpijske igre, članstvo u SPORTACCORDU (nekadašnji GAISF) te nastupu hrvatskih i riječkih olimpijaca na Olimpijskim igrama od 2000. godine do danas.

Da bi neki šport odnosno športska disciplina bio uvršten u program Olimpijskih igara od strane Međunarodnog olimpijskog odbora treba biti globalno raširen, za što se kao kriterij uzima broj zemalja koje se međunarodno natječu u pojedinom športu. Iz navedenog razloga je ovo kriterij koji je izrazito važan pa samim tim nosi i velik značaj u bodovanju.

2.2. TRADICIJA SPORTSKE GRANE U RIJECI

Koeficijent koji opisuje tradiciju bavljenja sportom u Rijeci. Određuje uvijete i životne navike riječana kroz povijest, samim tim su neki sportovi (veslanje, plivanje, jedrenje…) sportovi koji imaju dužu tradiciju specifičnu za ovaj dio Hrvatske. Ova je tablica jednaka kao i u dosadašnjim kategorizacijama sportova RSS.

2.3. ZDRAVSTVENI EFEKTI, UČEŠĆE SPOLOVA, ZASTUPLJENOST SVIH DOBNIH SKUPINA (VAŽNOST ZA TZK)

Kriteriji koji kroz nekoliko područja ocjenjuju važnost pojedinog sporta u dijelu zdravstvenih efekata, mogućnosti sudjelovanja oba spola te mogućnost bavljenja sportom za sve dobne kategorije. Ocjene i kategoriziranje predlažu stručne službe Riječkog sportskog saveza.

Zdravstveni efekti

Ravnomjeran razvoj morfoloških, funkcionalnih, motoričkih i psiholoških karakteristika, doprinos pravilnom razvoju mladog sportaša, bilateralno (simetrično) opterećenje sportaša (važno za pravilan i ujednačen razvoj). Prije svega se odnosi na sport kod djece mladeži koji se provodi intenzitetom koji sam po sebi nije štetan za sportaša.

Učešće oba spola

Zastupljenost oba spola u pojedinom sportu. Ne ocjenjuje se mogućnost bavljenja sportom u cilju diskriminacije ili natjecanja među sportovima već ocjenjuje interes oba spola za bavljenje pojedinim sportom (sinkronizirano plivanje, ritmička gimnastika i sl.) kroz broj sportaša i organizaciju natjecanja.

Zastupljenost svih dobnih kategorija

Zastupljenost sporta u svim uzrasnim kategorijama kroz iskazani interes sportaša, organizaciju natjecanja za sve uzraste i sl. Da li je sportska grana prilagođena svim uzrasnim kategorijama sportaša koji sudjeluju u natjecanju i prilagodljiva rekreativnim programima.

2. 4. KRITERIJI RIJEČKOG SPORTSKOG SAVEZA

Kriteriji koji kroz nekoliko područja ocjenjuju važnost pojedinog sporta za Rijeku. Ocjene i kategoriziranje predlažu stručne službe Riječkog sportskog saveza.

Interes građana – interes sportskih početnika

Zainteresiranost javnosti za bavljenje sportom u Rijeci kroz ocjenu interesa početnika za određenu sportsku aktivnost. Temeljem ovog kriterija ocjenjuje se i sportska grana i organiziranost riječkih klubova.

Važnost za promociju grada

Pojedini sportovi promoviraju naš grad kroz sportske rezultate, sportske manifestacije ili atraktivnost samog sporta ili aktivnosti klubova i sportaša pa samim time postaju i promotori našeg grada.

Uvjeti za bavljenje u Rijeci

Sportska infrastruktura, reljefne karakteristike, interes građana za bavljenje nekim sportom.

Interes javnosti, medija i sponzora

Opisuje zastupljenost sportova u medijima, interes javnosti za pojedini sport i interes sponzora i donatora za suradnju s klubovima i akcijama unutar pojedinog sporta.

3.1. BROJ KATEGORIZIRANIH SPORTAŠA U POSLJEDNJE ČETIRI GODINE U RIJEČKIM KLUBOVIMA (PRAVILNIK RSS)

Ocjenjuje kvalitetu riječkih sportaša i postignutih rezultata. Kako su vrijednosni kriteriji za razvrstavanje sportskih rezultata predmet svakodnevne analize i potrebnih promjena, a odnose se na vrhunske sportske rezultate, oni prikazuju realnu sliku stanja u vrhunskom sportu u gradu Rijeci. Ovim kriterijima su obrađene sve razlike između sportova u vidu broja disciplina i težinskih kategorija, učestalosti održavanja natjecanja, broja kontinenata, zemalja i sportaša sudionika.

3.2. OSTVARENI MEĐUNARODNI REZULTATI NA NIVOU HRVATSKE

Ostvareni međunarodni rezultati na nivou Hrvatske označavaju kvalitetu rada na nivou države. Rezultati su uspoređeni s ostalim sportskim zajednicama.

3.3. MLAĐE DOBNE SKUPINE

Ocjenjuje organizaciju i rada i masovnost u klubovima unutar pojedine sportske grane. Uspoređuje odnos trenerskog kadra u odnosu na broj sportaša ili selekcija u mlađim dobnim skupinama te ocjenjuje rezultate koje postižu mlađe dobne kategorije.

1.1. Broj članica u međunarodnoj federaciji

do 100 članica – 1 bod

od 101 – 130 članica  - 2 boda

od 131 – 160 članica – 3 boda

od 161 – 200 članica – 4 boda

više od 200 članica – 5 bodova

1.2. Broj članica nacionalnog saveza

do 100 članica – 1 bod

od 101 – 200 članica  - 2 boda

više od 200 članica – 3 boda

1.3. Broj aktivnih sportaša u Rijeci

do 100 sportaša – 1 bod

od 101 – 200 sportaša - 2 boda

od 201 – 300 sportaša – 3 boda

od 301 – 700 sportaša – 4 boda

više od 700 sportaša – 5 bodova

2.1.Olimpijski status sporta (stupac OI)

Neolimpijski sportovi, nisu članovi SPORTACCORD –a  - 0 bodova

Neolimpijski sportovi, članovi SPORTACCORD-a - 1 bod

Olimpijski sportovi ali bez predstavnika Hrvatske na OI  (2 000.-) – 3 boda

Olimpijski sportovi, predstavnici Hrvatske na OI (2000.-) – 5 bodova

Olimpijski sportovi, sportaši iz Rijeke  na OI (2000.-) – 7 bodova

2.2.Tradicija sportske grane u Rijeci (stupac TRADICIJA)

Do 1940 - 5 bodova

Od 1941 – 1975 - 3 boda

Od 1975 - 1 bod

2.3. Zdravstveni efekti, učešće spolova, zastupljenost svih dobnih skupina(stupac TZK)

Ocjenjuje se svaka pojedinačna kategorija ocjenom od 1 – 5, zbroj svih ocjena se kasnije rangira i pretvara u prosječnu ocjenu koja je u tablici.

2.4. Kriteriji Riječkog sportskog saveza (RSS)

Ocjenjuje se svaka pojedinačna kategorija ocjenom od 1 – 5, zbroj svih ocjena se kasnije rangira i pretvara u prosječnu ocjenu koja je u tablici.

3.1. BROJ KATEGORIZIRANIH SPORTAŠA U POSLJEDNJE ČETIRI GODINE U RIJEČKIM KLUBOVIMA (PRAVILNIK RSS)

3.2. OSTVARENI MEĐUNARODNI REZULTATI NA NIVOU HRVATSKE

3.3. MLAĐE DOBNE SKUPINE