U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke u petak je održana je završna konferencija SKISAFE projekta čiji je nositelj Ski klub Rijeka, a provodi se u suradnji s klubom L’orna iz Italije, klubom Adel iz Slovačke i hrvatskim Vere Montisom.
Cilj projekta SKISAFE je zaštita mladih natjecatelja u alpskom skijanju od ozljeda i sigurnosnih rizika. Tijekom proteklih godinu i pol dana, održavane su online radionice, a koroni usprkos, održane su dvije i konferencije na talijanskom Kronplatzu i slovačkoj Jasni gdje su sudjelovali treneri i učitelji skijanja iz tri zemlje.
Završna konferencija u Rijeci okupila je četiri olimpijca Ski kluba Rijeka Leonu Popović, Idu Štimac, Sebastijana Brigovića i Danka Marinellija, ali i mnoge važne osobe iz svijeta alpskog skijanja.
Tako su na konferenciji i panel diskusiji koju je vodio sportski novinar Zlatko Horvat sudjelovali direktor natjecanja Skijaškog saveza Hrvatske i otac poznate skijaške olimpijke Reno Fleiss, predsjednik Hrvatskog zbora učitelja i trenera na snijegu te ravnatelj Skijaškog učilišta Dag Modrić, dr.sc. Martina Jeričević iz Ministarstva turizma i sporta, olimpijac, a danas profesionalni trener talijanskih skijaša Danko Marinelli, trener Leone Popović Goran Rački, afirmirani stručnjak u području muskuloskeletne radiologije s posebnim interesom za dijagnostiku sportskih ozljeda i ravnatelj Specijalne bolnice Sv. Katarina prof. dr. sc. Igor Borić, pročelnica Odjela za kulturu i sport Primorsko-goranske županije Sonja Šišić i glavni tajnik Riječkog sportskog saveza Slaviša Bradić.
Konferenciju je otvorio predsjednik Ski kluba Rijeka prof. dr. sc. Davor Štimac koji je naglasio da je Ski klub Rijeka mali klub s velikim rezultatima.
Klub je osnovan 1961. godine na Platku jednom od tri skijališta u svijetu s kojeg se vidi more. Iz kluba je proizašlo čak sedam olimpijaca: Leona Popović, Ida Štimac, Dalibor Šamšal, Sebastijan Brigović, Danko Marinelli, Matea Ferk i Ana Jelušić. I danas klub uz olimpijku Leonu Popović ima natjecatelje u FIS utrkama te pomladak od trideset natjecatelja u domaćim CRO SKI natjecanjima. Klub, dodao je Štimac, ide u korak s vremenom, aplicirajući na EU fondove.
Vedrana Despot Štefanović upoznala je nazočne kako je SKISAFE jedan od tri europska projekta koja se realiziraju u klubu, uz SKISAFE uspješno je priveden kraju projekt Winter Sport is Coming, a novi dobiveni EU projekt je Enter Sport koji će za cilj imati uključivanje djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u zimske i ljetne sportove. Projekt će se provoditi s partnerima u Srbiji, a uključit će djecu iz Doma za nezbrinutu djecu Ivana Brlić Mažuranić u Lovranu i Doma za nezbrinutu djecu u Novom Sadu.
Sebastijan Brigović upoznao je nazočne s aktivnostima na projektu SKISAFE, zahvaljujući kome je provedena edukacija 30 trenera, a u kojoj su među ostalima sudjelovali iskusniji treneri, kineziolozi, liječnici, ortopedi i nutricionisti… Sve će to biti objedinjeno u tiskanoj knjižici „Practical guidance“, a koja će sadržavati smjernice za rad sa sportašima od kondicijskih priprema, načina uređenja skija i vezova, pravilnog korištenja kaciga, štitnika i štapova… Cilj projekta je povećati sigurnost skijaša natjecatelja i smanjenje ozljeda.
Trener Leone Popović Goran Rački rekao je kako su ozljde u alpskom skijanju vrlo česte, sport je izrazito naporan, staze sve zahtjevnije. Treneri su najčešće bivši natjecatelji, a njihovom dodatnom edukacijom broj povreda mogao bi se smanjiti na minimum. Rački je podržao edukaciju mladih trenera u suradnji s Kineziološkim fakultetom, HZUTS-om i Skijaškim učilištem te zaključio da se radom na tehnici skijanja i kondicijskim pripremama mnogo toga može prevenirati.
Prof. dr. sc. Igor Borić rekao je:
- Vrhunski sport nije zdrav, ali bez sporta nema zdravlja, a bez zdravlja nema sport
On smatra da su mladi sportaši najosjetljivija kategorija jer njihov mišićno-koštani sustav teško podnosi takve napore. Ako dijete-skijaš u adolescentnoj dobi ima educiranog trenera, koji poznaje način i važnosti istezanja tetiva potkoljenice, primjerice, može se utjecati na kasniju savitljivost koljena i prevenirati ozlijede koljena, koje u ovom sportu trpi najviše opterećenje. Upozorio je trenere da prepoznaju zdravstveno stanje mladog sportaša i prilagode opterećenje na treningu, kako ne bi forsiranjem treninga i rezultata došlo do kontraefekta- teških i dugotrajnih ozljeda.
Dobar trener mora osjetiti gdje je granica, zato s djecom ne može raditi bilo tko, zaključio je Borić.
Dag Modrić koji je u skijanju već 55 godina izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem i prisjetio se da je upravo na Platku 1982. godine posljednji put u karijeri postao prvakom Hrvatske. Rekao je kako mu je žao što se prestalo skijati na Snježniku jer on smatra da bi o tome trebalo razmišljati kada se planira razvoj Platka.
- Znam da je to park prirode, ali i skijalište Zermatt se nalazi u parku prirode, a opet se tamo skija, poručio je Modrić. Inače, izrazio je zadovoljstvo što će Katedru alpskog skijanja na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu preuzeti prof. dr. sc. Vjekoslav Cigrovski, demonstrator i član HZUTS-a.
Modrić je zadovoljan što se na Skijaškom učilištu obrazuje sve više bivših natjecatelja pa se tako sada dvoje trenera iz Ski kluba Rijeka Maja Fućak i Mateo Rački nalaze među deset najbolje rangiranih demonstratora u Hrvatskoj.
Danko Marinelli riječki skijaški olimpijac koji je nakon toga kao trener radio s finskom, a sada radi s talijanskom skijaškom reprezentacijom složio se da i bivši natjecatelji moraju proći dodatne edukacije.
- Imamo znanje o skijanju, ali dodatna edukacija o radu sa skijašima nam je neophodna“, poručio je Marinelli koji smatra da je Skijaško učilište napravilo korak naprijed u trenerskom razvoju skijaškog sporta. Edukacija, zaključio je, pomaže i trenerima i klubovima.
Reno Fleiss koji je već 20 godina direktor svih skijaških natjecanja u Hrvatskoj, od najmlađih cicibana do svjetskog kupa smatra da kao prvo trenerima treba omogućiti egzistenciju, primanja u skladu sa životnim potrebama.
- Treba ulagati u naše trenere, jer ako odu u inozemstvo i mi ostanemo bez stručnog kadra, ostali smo bez skijanja, rekao je Fleiss.
Drugi problem koji je Fleiss istaknuo je nužnost cjeloživotnog učenja i edukacija. Naime, prema njegovim riječima, u posljednjih 20 godina došlo je do velikih promjena u načinu skijanja, vrsti skija, skijaških cipela i terena- odnosno skijaške podloge na stazama. Skijaške staze danas su ledene i vrlo opasne, a skijaši su izloženiji ozljedama i o tome treba voditi računa kada se planiraju pripreme skijaša.
Dr. sc. Martina Jeričević iz Ministarstva turizma i sporta rekla je da je Hrvatska druga u Europskoj uniji po broju povučenog novca iz europskih fondova. Ministarstvo izdvaja velika sredstva za male klubove, ali prema njezinim riječima klubove treba poticati na povlačenje novaca iz EU. Što se tiče licenciranih trenera, priprema se zakonska regulativa kojom će ta profesija biti regulirana, zaključila je Jeričević.
Slaviša Bradić iz Riječkog sportskog saveza rekao je kako RSS financira 41 trenera u Rijeci.
- Biti trener za mnoge izgleda kao ostvarenje životnog sna, ali na žalost mnogi ne znaju da su njihove plaće tek 5.100 kuna mjesečno, a život trenera uključuje rad poslije podne, natjecanja petkom, subotom, nedjeljom pa pati njihov obiteljski i društveni život“, rekao je Bradić. Plan RSS je ulagati u kadrove, svjesni smo da je profesionalan pristup važan za razvoj sporta, a ne samo ulaganje u infrastrukturu, zaključio je Bradić.
Sonja Šišić pročelnica Odjela za kulturu i sport PGŽ istaknula je kako je Primorsko-goranska županija u sport ulaže šest puta više od ostalih županija u Hrvatskoj, a samo u Platak u 10 godina uložila je 100 milijuna kuna.
- Želimo biti sportska županija, županija svih sportova od plivanja do skijanja, poručila je Šišić te pojasnila kako se sustavno ulaže u Platak, koji od devastiranog postaje moderno skijalište.
Naime, nakon velikog projekta sustava zasnježenja počela je gradnja nove žičare Radeševo. Kada se i taj projekt završi, skijaši rekreativci, ali i natjecatelji SKI kluba Rijeka imat će puno bolje uvjete za treninge i natjecanja. Na pitanje kada će biti natjecateljima ( ne smo Ski kluba Rijeka, nego i drugih gostujućih klubova na pripremama) omogućeni zatvoreni treninzi na jednoj stazi – stazi Radeševo 2, Šišić je odgovorila da to ovisi jedino o vremenskim prilikama, stanju snijega i mogućnostima zasnježenja.
Što se pak dovođenja vodovoda na Platak tiče, Šišić je rekla da je to projekt koji premašuje mogućnosti Primorsko-goranske županije, ali projekt postoji i moguće je jedino financiranje putem EU fondova, rekla je Šišić čime je jednosatna panel rasprava u Gradskoj vijećnici završena.
Članovi Ski kluba Rijeka okupit će se sutra na Platku kada će se nakon planinarenja na Snježnik održati prezentacija SKISAFE projekta za roditelje i najmlađe natjecatelje, a nakon toga klub će održati i Godišnju skupštinu te druženje svih članova i simpatizera.
