Krsto Pavić bivši je predsjednik HNK-a Rijeka koji je ovako proanalizirao model upravljanja hrvatskim nogometom kroz slučaj GNK-a Dinamo:
1. Uvod: od simbola otpora do institucionalnog hegemona
Ovaj tekst ne polazi od navijačke strasti niti od sportskog rivalstva, nego od pokušaja razumijevanja kako je nogometni klub Dinamo Zagreb, koji je desetljećima u javnoj percepciji funkcionirao kao simbol otpora, političkoj i sportskoj nepravdi, postupno prerastao u središnji oslonac sustava koji proizvodi upravo takvu nepravdu.
Naime, Dinamo je uz potporu nogometnih institucija, izgradio povlašten položaj nespojiv s temeljnim načelima pravne države i sportskog natjecanja.
2. Natjecateljski uspjesi i pitanje regularnosti
Dinamo je u razdoblju samostalne Hrvatske osvojio niz prvenstava, kupova i superkupova. Dio tih uspjeha nesporno je ostvaren sportskom kvalitetom, infrastrukturom i kontinuitetom rada.
Međutim, legitimno je postaviti pitanje u kojoj su mjeri svi ti uspjesi rezultat isključivo onoga što se događa na terenu, a u kojoj mjeri su proizvod institucionalnog okvira koji se sustavno prilagođavan interesima jednog kluba.
Problem nije u dominaciji kao takvoj, sport poznaje razdoblja hegemonije pojedinih klubova, nego u okolnosti da je ta hegemonija u Hrvatskoj ostvarena kroz izmjene pravila, toleriranje iznimaka i ukidanje mehanizama kontrole, čime je narušeno načelo jednakosti sudionika natjecanja.
3. Povijesni kontekst i jugoslavenski model
U jugoslavenskom nogometnom sustavu postojala je jasna percepcija da su pojedini klubovi, ponajprije Crvena zvezda i Partizan, uživali povlašten položaj kroz politički utjecaj i kontrolu sportskih institucija.
Ironija suvremenog hrvatskog nogometa sastoji se u tome da je upravo Dinamo, nekada percipiran kao žrtva takvog sustava, postao nositelj modela koji u bitnim elementima podsjeća na jugoslavenski, a u određenim aspektima ga čak i nadilazi.
4. Stečaj Dinama (2004. – 2014.) kao ključna točka sustava
Središnje mjesto ove analize zauzima stečajni postupak nogometnog kluba Dinamo, otvoren 2004. godine zbog nesposobnosti podmirivanja dospjelih obveza.
Sukladno zakonu, stečajni postupak završen je 2014. godine likvidacijom i brisanjem stečajnog dužnika iz sudskog registra zbog nedostatne stečajne mase.
Formalno, postupak je proveden u skladu s propisima.
Međutim, materijalni učinci stečaja otvaraju niz ozbiljnih pitanja:
- značajan dio stečajnih vjerovnika, uključujući bivše igrače i legende kluba, nije uspio naplatiti svoja potraživanja; država i privatni vjerovnici ostali su bez dijela tražbina;
- istodobno su, prema medijskim navodima, prihodi od transfera igrača u razdoblju 2004. – 2014. ostvarivani izvan stečajne mase, putem računa u inozemstvu, čime su vjerovnici faktično isključeni iz naplate.
- ako su te tvrdnje točne, riječ je o ozbiljnom narušavanju temeljnih načela stečajnog prava, prema kojima sva imovina i sva prava stečajnog dužnika služe za ravnomjerno namirenje vjerovnika.
5. Paralelno osnivanje nove udruge
Istodobno s vođenjem stečaja osnovana je nova udruga – GNK Dinamo – koja je preuzela sportska prava, identitet i kontinuitet natjecanja, dok su obveze ostale vezane uz pravnu osobu u stečaju.
Time je u praksi ostvarena situacija u kojoj su prava i koristi odvojeni od dugova, što je u suprotnosti s osnovnim načelima pravnog poretka.
Takav model omogućio je da klub, iako formalno pravna osoba u stečaju koja bi po zakonu trebala prestati s radom, nastavi natjecanje u najvišem rangu bez sportskih i pravnih posljedica.
6. Uloga HNS-a i ukidanje Udruge prvoligaša
Za nastavak natjecanja nove udruge u Prvoj HNL bila je nužna suglasnost Hrvatskog nogometnog saveza.
Takva suglasnost dana je bez jasne pravne osnove i bez presedana u usporedivim europskim sustavima, gdje novoosnovani klubovi započinju natjecanje u najnižim ligama.
Dodatni element sustavne prilagodbe pravila predstavlja ukidanje Udruge prvoligaša 2014. godine. Time je uklonjen jedini kolektivni mehanizam klubova koji je mogao predstavljati protutežu Savezu i spriječiti koncentraciju moći u rukama jednog aktera.
7. Klubovi u istom rangu natjecanja pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih osoba
Posebno problematična je praksa dopuštanja da u istom rangu natjecanja sudjeluju klubovi koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom iste fizičke ili pravne osobe.
Takav model suprotan je temeljnim načelima sportskog integriteta i u većini europskih liga strogo je zabranjen.
8. Zaključak
Na taj način sustavno su kršena načela jednakosti, transparentnosti i pravne sigurnosti.
Nogomet, kao društveni fenomen, gubi svoj smisao onda kada se rezultat ne odlučuje isključivo na terenu, nego u uredima institucija koje bi trebale jamčiti pošteno natjecanje.
U takvom sustavu pravila formalno postoje, ali se selektivno primjenjuju.
A ondje gdje zakoni i propisi vrijede za sve osim za najmoćnije, prestaje sport, a započinje puka demonstracija moći.