Na nedavno održanoj radionici HNS-a o licenciranju klubova, Uefin voditelj licenciranja Aleš Zavrl predstavio je podatke o procesu licenciranja u Hrvatskoj te ih usporedio s podacima u državama sličnih veličina i nogometne razvijenosti: Češkom, Danskom, Islandom, Austrijom i Slovenijom.
Hrvatska je tako jedna od 11 europskih zemalja s 10 klubova u prvoj ligi. Rast u posjećenosti stadiona na klupskim utakmicama između sezona 2016./17. i 2017./18. u Hrvatskoj je 0,8% veći od europskog prosjeka (7,2% u Hrvatskoj, 6,4% u Europi).
Glavni pokretač rasta jest splitski Hajduk, čija je posjećenost utakmica između navedenih sezona narasla za sjajnih 45%.
Najveći dozvoljeni broj igrača na posudbi za hrvatske klubove jest šest igrača, dok Češka, Danska i Island nemaju ograničenja po pitanju broja posuđenih igrača.
Dok Austrija i Danska nemaju pravila o dopuštenom broju inozemnih igrača, u HT Prvoj ligi broj igrača koji su porijeklom izvan Europske unije ograničen je na najviše osam igrača na terenu.
Najstroži po tom pitanju su Slovenija i Island, koji dopuštaju najviše tri igrača porijeklom izvan Europske unije u zapisniku utakmice.
Po pitanju vlasništva klubova, HT Prva liga se sa šest udruga građana i četiri dionička društva nalazi između Austrije i Slovenije (gdje su svi klubovi udruge građana) te Češke i Danske (gdje je udio dioničkih društava veći nego u Prvoj ligi).
Zanimljivo je kako su hrvatski igrači među najpopularnijima u Europi te čine gotovo 3% inozemnih igrača kupljenih od strane europskih klubova, što Hrvate svrstava na šesto mjesto o Europi - ispred zemalja poput Italije, Njemačke i Danske.
S ukupnim prihodima od 42 milijuna eura, klubovi Prve lige nalaze se na 26. mjestu u Europi.
