HNS je objavio sljedeći tekst:
Varaždin. Opole. Osijek. Isti dan. Dan za pamćenje. Dan koji je donio još jednu fantastičnu priču o budućnosti hrvatskog nogometa. Neka ostane zapisano... Utorak, 31. ožujka, 2026. godine.
Dakle... Mlada hrvatska U-19 reprezentacija ostvarila je pod vodstvom Siniše Oreščanina kao prvoplasirana u skupini plasman na Europsko prvenstvo u Walesu, mlada hrvatska U-17 reprezentacija pod vodstvom Marijana Budimira kao prvoplasirana u skupini ostvarila plasman na Europsko prvenstvo u Estoniji, što joj je donijelo i plasman na Svjetsko prvenstvo u Kataru, a mlada hrvatska U-21 reprezentacija pod vodstvom Ivice Olića nadigrala Tursku u izravnom okršaju pretendenata za prvu poziciju u kvalifikacijskom ciklusu za Europsko prvenstvo u Srbiji i Albaniji! U razmaku od samo nekoliko sati hrvatska mladost pokorila je Europu! U velikom stilu!
A sad jedno pitanje za sve one ljubitelje nogometnih kvizova, ali i analitičare diljem Starog kontinenta: Kojim je europskim nogometnim zemljama uspjelo poći za rukom izboriti europsko i svjetsko prvenstvo s U-17 reprezentacijom, Europsko prvenstvo s U-19 reprezentacijom? Odgovor glasi: Danskoj, Italiji i Hrvatskoj! I još jedno pitanje, ali za Milijunaša: Koja je jedina zemlja čija se A reprezentacija plasirala na Svjetsko prvenstvo, a čije su mlade reprezentacije uspjele dosegnuti prethodno spomenute rezultate? Da, Hrvatska! Dakle, ni Španjolska, ni Francuska, ni Portugal, ni Njemačka...
Sad ponešto činjenica koje još više daju na važnosti sjajnim uspjesima U-17 i U-19 reprezentacija. Budimirova momčad ostvarila je rezultat s čak petoricom igrača ulaznog godišta (Lojen, Trupčević, Sablić, Beader Trajanovski, Joka), a Oreščaninova s dvojicom (Smiljanić, Kostelac). I ne samo to, Branimir Mlačić postigao je pogodak protiv Turske kao standardni U-21 reprezentativac, a Luka Vušković nekoliko dana prije postigao gol protiv Kolumbije kao prvotimac A reprezentacije, a obojica imaju pravo igrati za U-19 reprezentaciju!
Istodobno, obje su momčadi u svojim redovima imale igrače iz dijaspore, Budimirova jednog (Tolić), Oreščaninova čak petoricu (Mandić, Zrilić, Čović, Karlo Mijo Šimić, Dominik Šimić). Zašto su obje činjenice jednako značajne? Prva ukazuje na sustavan rad i suradnju struke na obostrano zadovoljstvo svih dionika u sustavu reprezentacija pod okriljem Hrvatskog nogometnog saveza, a druga na jak utjecaj hrvatske nogometne zajednice izvan domovine kao dodanu vrijednost procesima.
“Znam da mi to katkad uzimamo zdravo za gotovo jer smo na to navikli, ali pogledajte sve druge zemlje s puno većom populacijom koje bi sve dale za kontinuitet naših rezultata jer imaju više sredstava, bolju infrastrukturu, često i jaču ligu, ali svejedno ne uspijevaju to što uspijevamo mi. Zato su ovo velike stvari što radimo u mlađim uzrasnim kategorijama. Pritom ne zaboravimo da je i U-19 reprezentacija ulaznog godišta osigurala ostanak u Ligi A, što je i bio zacrtan cilj u tim kvalifikacijama”, kaže glavni instruktor HNS-a, Petar Krpan, koji vrlo dobro zna što stoji iza fantastičnih rezultatskih ostvarenja.
“Ovo je dokaz kvalitete naše struke koja u kontinuitetu na najbolji mogući način oplemenjuje hrvatski nogometni talent. Pritom se želim zahvaliti svima koji su doprinijeli ovim rezultatima, u prvom redu predsjedniku Marijanu Kustiću i članovima Izvršnog odbora koji su nam baš uvijek maksimalna podrška. Hvala i tehničkom direktoru A i U-21 reprezentacije, Stipi Pletikosi, s kojim imam odličnu suradnju, baš kao i sa svim izbornicima koji rade sjajan posao, kao i s instruktorima Središta i županijskim instruktorima. Zahvaljujem i voditeljima škola i trenerima klubovima, vjerujem pritom da će hrvatski treneri u budućnosti biti cjenjeniji i dobovati prednost u odnosu na stručnjake iz inozemstva jer to svojim radom, znanjem i iskustvom itekako zaslužuju. Hvala i skautskoj službi dijaspore koja radi odličan posao. Sve ovo je naš zajednički uspjeh”, zaključio je Krpan.
Posljednji rezultati mladih hrvatskih reprezentacija odjeknuli su toliko snažno da nitko više ne može ostati ravnodušan kad je u pitanju promišljanje hrvatske nogometne budućnosti. Zbog svih tih rezultata u Varaždinu, Opoleu i Osijeku nije slučajno da je prijateljsku utakmicu u Orlandu protiv peterostrukog svjetskog prvaka Brazila kao prvotimac A reprezentacije odigrao devetnaestogodišnji Luka Vušković. Sve je rečeno, zar ne?
Made in Hrvatska: nogometna genetika, sustav i znanje kao dobitna kombinacija!