Finalna utakmica
ŠPANJOLSKA – ITALIJA 4:0
Olimpijski stadion u Kijevu. Gledatelja: 60.000
Sudac: Pedro Proenca (Portugal)
Strijelci: 1:0 Pedro (14), 2:0 Jordi Alba (41), 3:0 Torres (84), 4:0 Mata (87)
Španjolska: Casillas, Arbeloa, Pique, Sergio Ramos, Jordi Alba, Busquets, Xavi Hernadez, Xabi Alonso, Silva (59 Pedro), Iniesta (87 Mata), Fabregas (75 Torres)
Italija: Buffon, Abate, Barzagli, Bonucci, Chiellini (21 Balzaretti), De Rossi, Pirlo, Montolivo (56 Motta), Marchisio, Cassano (46 Di Natale), Balotelli
Španjolska je postala prva reprezentacija u povijesti koja uspjela obraniti titulu europskih prvaka i prva reprezentacija koja je uzastopno pobijedila na trima velikim natjecanjima. Španjolci su u finalu pobijedili Italiju načinom koji nitko nije mogao očekivati nakon svega što su novi&stari europski prvaci pokazali na turniru. U posljednjih tridesetak godina ni jedna reprezenetacija nije bila tako dominantna u finalima velikih natjecanja, Španjolci su odigrali fantastičnu utakmicu kada je bilo najpotrebnije što je odlika najvećih.
U finalu je dominirala redizajnirana španjolska tika-taka u starom izdanju! Iako Vicente del Bosque ni u finalu nije htio igrati s klasičnom špicom, oslanjajući se na nogometnu providnost trojice isturenih veznih igrača Inieste, Fabregasa i Silve, španjolska igra kratkih pasova u finalu je bila puno brža i okomitija nego inače. Španjolska kombinatorika s kakvom Talijani nisu imali posla u prvih je petnaestak minuta poremetila raspored braniča ispred vratara Buffona. Već u 10. minuti Fabregas i Xavi izmijenili su loptu na vrhu kaznenog prostora, Xavijev otvoreni udarac sa 17 metara nije bio precizan.
U 14. minuti Španjolci su dosegnuli trenutak tehničke savršenosti čemu stalno teže. Okomiti Iniestin pas, Fabregasovo ubacivanje u prazni prostor i precizni ubačaj na Silvinu glavu izgledali su kao računalna simulacija pogotka. Silva je natrčao i snažnim trzajem glavom zatresao mrežu pokraj nemoćnog Buffona – 1:0.
Talijani su nekoliko minuta tražili predah nakon čega su neočekivano počeli tražiti pogodak na španjolski način, kroz veći posjed lopte (53%). Nije loše izgledalo, poglavito kada su počeli konkretno prijetiti. U 21. minuti Balzaretti je oštro ubacio slijeva, Casillas je uspio skrenuti loptu ispred Balotellija. U 29. i 33. minuti dvaput je pokušao Cassano, oba udarca Casillas je rutinski obranio.
I onda je u trenucima talijanske dominacije proradio španjolski nogometni gen. U 41. minuti Xavi i Jordi Alba odigrali su kontru "dva na pet" i tako jednostavno izigrali talijansku obranu da se Albin pogodak doimao kao da je trening a ne finale. Alba je pretrčao pedesetak metara, probio trkom dvije linije talijanske obrane prije nego što ga je Xavi loptom poslao prema Buffonu. Rutinskim udarcem Alba je zatresao mrežu – 2:0.
Grogirani Talijani jedva su dočekali odmor nakon kojega je Prandelli umjesto Cassana u igru poslao Di Natalea. U 47. minuti Di Natale je odmah ušao u priliku na asistenciju Abatea. Fabregas je u 47. i 48. minuti dvaput "zakuhao" pred Buffonom čime je dao do znanja da će utakmica dobiti na atraktivnosti budući da su obje momčadi nastavile tražiti pogodak.
U 48. minuti Španjolci su opravdano od suca Proence tražili najstrožu kaznu kada je Bonucci igrao rukom nakon Ramosova udarca glavom, portugalski sudac očigledno je oštetio europske prvake! U 51. minuti Di Natale je ušao u zaleđe i zadnju priliku koja je teoretski mogla vratiti utakmici natjecateljski naboj, sam je izašao pred Casillasa, ali Španjolci su najbolji u Europi između ostalog i zato jer imaju najboljeg europskog vratara. Casillas je znalački reagirao, ušao u udarac i otklonio zadnju talijansku priliku koju pomoćni sudac nije zaustavio zaleđem.
Nažalost za nepristrane gledatelje, u 60. minuti ozlijedio se Motta i Italija je pola sata morala igrati s desetoricom igrača. Ni s jedanaest igrača Talijani nisu mogli parirati puno bržim španjolskim igračima, pa je utakmica poprimila razmjere talijanske agonije. Lopta je Talijanima nestala s vidika, španjolska tika-taka do kraja utakmice igrala se u čast novih europskih prvaka. A Torres i Mata su pogocima u 84. i 87. minuti samo potvrdili da španjolski nogomet nema premca ne samo na kontinentu, nego na planetu.
