Grad Rijeka u 2025. godini za javne potrebe u sportu izdvojit će rekordnih 3.064,830 eura!
Do ove godine najviše je izdvojio 2009. godine, kada je za javne potrebe u sportu potrošeno 2.958.934,37 eura.
Raspodjelu sredstava po klubovima u 2025. godini predložit će Riječki sportski savez (RSS) i usvojiti Gradsko vijeće, već sada se može konstatirati da će u raspodjeli sredstava za 2025. godinu najviše profitirati klubovi iz tzv. loptačkih sportova.
Kada se usporede izdvajanja za iste klubove u prvom mandatu predsjednice RSS-a Dorotee Pešić Bukovac, brojke ukazuju da je Grad Rijeka daleko najviše povećao ulaganja u rukomet, košarku, vaterpolo i odbojku.
Otprilike tim redoslijedom uz napomenu da je HNK Rijeka od 2012. godine sportsko dioničarsko društvo u većinskom privatnom vlasništvu, koje ne financiraju porezni obveznici.
U 2021. godini Grad Rijeka za loptačke sportove izdvojio je 43.134,91 eura da bi 2024. godine za iste sportove izdvojio 558.445 eura.
Nakon dva rebalansa i amandmana na kraju 2024. godine za loptačke sportove izdvojeno je 658.445 eura!
Izdavanja u četiri godine povećana su za impresivnih cca. 1500%!
Što to znači u praksi?
Riječ je financiranju skupine klubova koji zbog društvene važnosti u svim lokalnim samoupravama uživaju statuse tzv. nositelja kvalitete i kada nisu kvalitetni, kroz rezultate nogometa, rukometa, košarke, odbojke ili vaterpola očituje se financijska moć svake lokalne zajednice.
Svaka lokalna samouprava vodi svoju sportsku politiku, favoriziranje pojedinih klubova u proračunima u pravilu su obilježlja manjih lokalnih samouprava, koje se povode tradicijom i/ili političkim interesima.
Grad Rijeka od osamostaljenja promiče uravnoteženu sportsku politiku prema jasnim kriterijima, ni jedan klub nikada nije bio sustavno povlašten u proračunu, od 1993. godine i administracije Slavka Linića temeljne političke odrednice nisu se promijenile što se tiče ulaganja u sport.
Mijenjali su se samo iznosi u proračunskim stavkama što je ovisilo o prihodima.
Riječki klubovi najuspješniji su bili upravo u Linićevu mandatu, devedesetih godina Rijeka je imala dva košarkaška prvoligaša (Kantrida, Kvarner), dva nogometna prvoligaša (Rijeka, Orijent), najbolji ženski odbojkaški klub u državi (ŽOK Rijeka), muški rukometni klub igrao je Ligu prvaka (MRK Zamet), plivački klub imao je svoju štafetu u finalu SP-a (PK Primorje), rušio je svjetske rekorde (Milošević) i osvajao olimpijske medalje (Draganja)...
Najuspješnije razdoblje riječkoga sporta nije počivalo na izdašnom gradskom proračunu nego na snažnom gradskom gospodarstvu!
Kako je riječko gospodarstvo početkom stoljeća počelo slabiti, jačao je javni pritisak na gradski proračun u svim stavkama!
Politiziranjem sporta ništa se nije promijenilo zadnjih dvadesetak godina, sportski standardi ciklički su rasli i padali ovisno o proračunu, rekordna izdavanja za sport 2009. i 2025. godine s vremenskim odmakom imaju istu svrhu!
Povijest riječkog sporta ukazuje da bez uspješnoga riječkog gospodarstva nema uspješnih riječkih klubova, gradski proračun uvijek je bio samo u bazi najvećih uspjeha riječkih klubova.
Povećavanjem izdvajanja od čak 1500% u zadnje četiri godine, u 2025. godini dosegnuti su najviši sportski standardi u gradskoj povijesti što će većini riječkih klubova biti dostatno da se napokon stabiliziraju u elitnim nacionalnim natjecanjima.
U praksi ni jedan riječki klub iz skupine tzv. loptačkih sportova neće 2025. godine postati najbolji u državi zbog toga što je Grad Rijeka izdvojio najviše sredstava za sport od osamostaljenja.