Hrvatski nogometni savez (HNS) reagirao je javnim priopćenjem na istraživanje Transparency Internationala (TI) u kojem se HNS proziva zbog nedostatka transparentnosti. Najkraće, TI od HNS-a traži dostupnost podataka o utrošenim sredstvima te zaštitu aktera.
Evo priopćenja HNS-a:
Organizacija Transparency International danas je objavila istraživanje o transparentnosti nogometnih saveza diljem svijeta u kojem je navedeno nekoliko netočnih informacija vezanih za Hrvatski nogometni savez. Transparency International u svom je izvještaju analizirao 209 saveza članica Fife po četiri kriterija: financijski izvještaji, disciplinski pravilnici, statut i informacije o aktivnostima.
Hrvatski nogometni savez je, prema rezultatima istraživanja, među 31 posto saveza s najboljim rezultatom, no Transparency International propustio je primijetiti da Hrvatski nogometni savez zadovoljava i kriterije koje mu je ocijenio nezadovoljavajućim.
Naime, financijski izvještaji Hrvatskog nogometnog saveza dostupni su javno na Fini, odnosno Registru neprofitnih organizacija svakome tko se potrudi pogledati, pa tako i djelatnicima Transparency Internationala.
Nadalje, Hrvatski nogometni savez putem svoje internetske stranice redovito obavještava javnost i medije o svim aktivnostima koja se tiču ulaganja i namjenskog trošenja sredstava Fife i Uefe, poput otvaranja nogometnih terena, grassroots projekata ili donacije za pomoć područjima i klubovima u Slavoniji nakon nezapamćenih poplava 2014. godine.
Također, ta sredstva iz razvojnih fondova Fife i Uefe moraju se trošiti isključivo namjenski odnosno po propisanoj proceduri koja obuhvaća detaljan opis projekta, pripadajuću dokumentaciju, postupak odobrenja, provedbu i izvještavanje o projektu. Sva sredstva odnosno korištenje sredstava na godišnjoj osnovi odnosno po pojedinom projektu revidirani su od neovisnih revizora.
Naravno, na godišnjoj razini radi se i revizija cjelokupnog financijskog poslovanja od strane neovisne revizijske kuće.
Samo na internetskoj stranici HNS-a objavljena su 3204 dokumenta, među kojima se može pronaći i štošta o onome što Transparency International traži i priželjkuje.
Po tko zna koji puta, Hrvatski nogometni savez podsjeća kako ne troši novac poreznih obveznika, kako implicitno tvrdi Cobus de Swardt, direktor Transparency Internationala. Nadalje, komercijalni ugovori Saveza s partnerima sadrže odredbe o povjerljivosti podataka, kao što je to normalno, razumljivo i uobičajeno u poslovnom svijetu.
Podržavamo generalno inicijativu Transparency Internationala, a neke preporuke svakako su dobrodošle za mnoge svjetske saveze, pa tako i HNS. No, pri izradi ovakvog izvještaj nužna je puno dublja analiza od površnog pogleda kakav je prezentiran u ovom izvještaju i svakako korektniji pristup od onog koji je predstavljen malicioznim naslovom "Financijska i upravljačka crna rupa od Fife do HNS-a."
Naime, Transparency International može samo poželjeti da su sve organizacije u Hrvatskoj tako uspješne, rezultatski i financijski, tako redovite u plaćanju obveza, tako pedantne u financijskim i svim drugim izvještajima, tako čiste u raznim inspekcijama i tako privlačne sponzorima i partnerima, kao što je to Hrvatski nogometni savez.
Uostalom, i Transparency International u Hrvatskoj se indirektno financira upravo porezima i drugim davanjima koje u hrvatski proračun u velikoj mjeri uplaćuju Hrvatski nogometni savez, nogometni klubovi i nogometaši.
Transparency International Hrvatska bi, u najmanju ruku, trebao raditi transparentno, što u ovom slučaju znači provjeriti informacije prije nego zauzima rezolutne stavove i daje stroge ocjene, a ne samo (i to površno) interpretirati izvještaj "centrale" i potom donositi svoje zaključke.
Najmanje što HNS zauzvrat treba i može dobiti od jedne organizacije koju indirektno financira jest korektnost u izvještavanju, a ne objava površnih, nedovoljno kvalitetnih i senzacionalistički osmišljenih istraživanja, stoji u priopćenju.
