Kantridu treba vratiti građanima Rijeke i prijateljima nogometa

U izlaganjima svih koji nešto znaju o arhitekturi osjetio sam da nema razloga ne pronaći neka druga rješenja, kaže nekadašnji predsjednik Rijeke

Duštvo arhitekata Rijeke organiziralo je panel raspravu pod radnim naslovom: Kako planirati grad - slučaj stadion.
Ljubo Španjol vjerojatno je bio najstariji sudionik koji je s pozivnicom stigao na okrugli stol održan u petak u prostorijama Društva arhitekata Rijeka, nekadašnji predsjednik Rijeke o povijesti stadiona na Kantridi zna više nego svi sudionici panela zajedno.
- Cijela rasprava o stadionu izgledala mi je kao da je sve samo po sebi nastalo. Mene je podsjetila na druga vremena! Došlo mi je da postavim pitanje: Dragi moji, znate li što se događalo prije pedeset godina? Teško da bi mi netko znao odgovoriti! Mi danas govorimo o Kantridi zbog toga što je Rijeka prije pedeset godina ušla u prvu ligu. Kada sam preuzeo Rijeku, grad je rekao da mu Rijeka ne treba, da je treba ugasiti! Da nismo preuzeli klub u to vrijeme, danas ne bismo raspravljali o ovakvoj Kantridi. Drago mi je da sam izravno utjecao da Rijeka postane jaki klub i da na Kantridu treba paziti kao na svetinju iako ona možda nije San Siro. Trebamo je vratiti građanima Rijeke i prijateljima nogometa, tako treba gledati na budućnost Kantride, ističe jedan od najuspješnijih predsjednika Rijeke u povijesti.
Točno prije pedeset godina Rijeka je postala prvoligaš pod vodstvom Ljube Španjola, koji je zajedno sa suradnicima time potaknuo drugačiju priču o stadionu na Kantridi.
Evo u kakvom se ozračju o stadionu Kantrida pričalo na panelu u petak:
- Ozračje je bilo takvo da nitko nije bio protiv izgradnje stadiona! Međutim, u izlaganjima svih koji nešto znaju o arhitekturi osjetio sam da nema razloga ne pronaći neka druga rješenja za izgradnju stadiona, da se pronađu rješenja kojima bi se pokrili troškovi izgradnje stadiona, a da to ne moraju biti neboderi uz samu obalu. Profesor Tihomir Jukić dao je nekoliko konkretnih odgovora, dobio je zasluženi aplauz jer je otprilike rekao što je najrealnije i kako se urbanistički razvijaju gradovi uz more. Takav je stav prevladao tijekom rasprave, ali nitko od nas tamo nije bio protiv izgradnje stadiona, kaže Španjol.
- Ja nisam bio sam predsjednik NK-a Rijeka, ja sam bio predsjednik holdinga (Adria gradnja, op.a.), koji je imao 17 radnih organizacija s nešto manje od 20.000 radnika! Taj holding je bio takav građevinsku sustav da se pojavljivao na natječajima za izgradnju 25.000 stanova! Imam iskustva u gradnji barem petnaestak velikih stambenih naselja od Omišlja do Marčeljeve drage, ali neću više o tome govoriti, jer sam u 92. godini pa više puta kažem nešto što možda ne bih smio reći. Volio bih mladim ljudima reći kako trebaju gledati na grad u kojemu žive, zato kažem da ima i drugih mogućnosti da se izgradi stadion. Postoje rješenja koja ne bi bila protiv razmišljanja ljudi koji žive na ovom području, poručuje Španjol.
- Nije bilo lako prije pedesetak godina naći novac da se napravi rasvjeta na Kantridi s trafostanicom, nije bilo lako tada početi nasipavati Kantridu. Našli smo rješenja, trebalo je samo imati dobre volje! Moramo imati u vidu da je zaljev na Kantridi nastao nakon velikih iskopa, to je područje jedno od najljepših u našem kraju, Kantrida je biser Kvarnerskog zaljeva koji treba čuvati. Na Kantridu se ne može gledati samo s aspekta nogometnog središta, zaključuje Španjol.
U raspravi na panelu sudjelovali su:dr.sc. Maroje Mrduljaš, teoretičar arhitekture i profesor na AFZGprof. Janez Koželj, bivši dogradonačelnik Mestne občine Ljubljanadr.sc. Tihomir Jukić, professor emeritus AFZG,Marko Filipović, gradonačelnik Grada RijekeLjiljana Buljan, pročelnica gradskog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvoSiniša Zdjelar, arhitektonski ured ZDL Arhitekti, autor projekta stadiona Kantrida