Krsto Pavić: Dinamo stekao povlašteni položaj nespojiv s temeljnim načelima pravne države

Tamo gdje zakoni i propisi vrijede za sve osim za najmoćnije, prestaje sport, a započinje puka demonstracija moći, piše bivši predsjednik Rijeke

Krsto Pavić bivši je predsjednik HNK-a Rijeka koji je ovako proanalizirao model upravljanja hrvatskim nogometom kroz slučaj GNK-a Dinamo:
1. Uvod: od simbola otpora do institucionalnog hegemonaOvaj tekst ne polazi od navijačke strasti niti od sportskog rivalstva, nego od pokušaja razumijevanja kako je nogometni klub Dinamo Zagreb, koji je desetljećima u javnoj percepciji funkcionirao kao simbol otpora, političkoj i sportskoj nepravdi, postupno prerastao u središnji oslonac sustava koji proizvodi upravo takvu nepravdu.
Naime, Dinamo je uz potporu nogometnih institucija, izgradio povlašten položaj nespojiv s temeljnim načelima pravne države i sportskog natjecanja.
2. Natjecateljski uspjesi i pitanje regularnostiDinamo je u razdoblju samostalne Hrvatske osvojio niz prvenstava, kupova i superkupova. Dio tih uspjeha nesporno je ostvaren sportskom kvalitetom, infrastrukturom i kontinuitetom rada.
Međutim, legitimno je postaviti pitanje u kojoj su mjeri svi ti uspjesi rezultat isključivo onoga što se događa na terenu, a u kojoj mjeri su proizvod institucionalnog okvira koji se sustavno prilagođavan interesima jednog kluba.
Problem nije u dominaciji kao takvoj, sport poznaje razdoblja hegemonije pojedinih klubova, nego u okolnosti da je ta hegemonija u Hrvatskoj ostvarena kroz izmjene pravila, toleriranje iznimaka i ukidanje mehanizama kontrole, čime je narušeno načelo jednakosti sudionika natjecanja.
3. Povijesni kontekst i jugoslavenski modelU jugoslavenskom nogometnom sustavu postojala je jasna percepcija da su pojedini klubovi, ponajprije Crvena zvezda i Partizan, uživali povlašten položaj kroz politički utjecaj i kontrolu sportskih institucija.
Ironija suvremenog hrvatskog nogometa sastoji se u tome da je upravo Dinamo, nekada percipiran kao žrtva takvog sustava, postao nositelj modela koji u bitnim elementima podsjeća na jugoslavenski, a u određenim aspektima ga čak i nadilazi.
4. Stečaj Dinama (2004. – 2014.) kao ključna točka sustavaSredišnje mjesto ove analize zauzima stečajni postupak nogometnog kluba Dinamo, otvoren 2004. godine zbog nesposobnosti podmirivanja dospjelih obveza.
Sukladno zakonu, stečajni postupak završen je 2014. godine likvidacijom i brisanjem stečajnog dužnika iz sudskog registra zbog nedostatne stečajne mase.
Formalno, postupak je proveden u skladu s propisima.
Međutim, materijalni učinci stečaja otvaraju niz ozbiljnih pitanja:- značajan dio stečajnih vjerovnika, uključujući bivše igrače i legende kluba, nije uspio naplatiti svoja potraživanja; država i privatni vjerovnici ostali su bez dijela tražbina;- istodobno su, prema medijskim navodima, prihodi od transfera igrača u razdoblju 2004. – 2014. ostvarivani izvan stečajne mase, putem računa u inozemstvu, čime su vjerovnici faktično isključeni iz naplate.- ako su te tvrdnje točne, riječ je o ozbiljnom narušavanju temeljnih načela stečajnog prava, prema kojima sva imovina i sva prava stečajnog dužnika služe za ravnomjerno namirenje vjerovnika.
5. Paralelno osnivanje nove udrugeIstodobno s vođenjem stečaja osnovana je nova udruga – GNK Dinamo – koja je preuzela sportska prava, identitet i kontinuitet natjecanja, dok su obveze ostale vezane uz pravnu osobu u stečaju.
Time je u praksi ostvarena situacija u kojoj su prava i koristi odvojeni od dugova, što je u suprotnosti s osnovnim načelima pravnog poretka.
Takav model omogućio je da klub, iako formalno pravna osoba u stečaju koja bi po zakonu trebala prestati s radom, nastavi natjecanje u najvišem rangu bez sportskih i pravnih posljedica.
6. Uloga HNS-a i ukidanje Udruge prvoligašaZa nastavak natjecanja nove udruge u Prvoj HNL bila je nužna suglasnost Hrvatskog nogometnog saveza.
Takva suglasnost dana je bez jasne pravne osnove i bez presedana u usporedivim europskim sustavima, gdje novoosnovani klubovi započinju natjecanje u najnižim ligama.
Dodatni element sustavne prilagodbe pravila predstavlja ukidanje Udruge prvoligaša 2014. godine. Time je uklonjen jedini kolektivni mehanizam klubova koji je mogao predstavljati protutežu Savezu i spriječiti koncentraciju moći u rukama jednog aktera.
7. Klubovi u istom rangu natjecanja pod kontrolom istih fizičkih ili pravnih osobaPosebno problematična je praksa dopuštanja da u istom rangu natjecanja sudjeluju klubovi koji su pod izravnom ili neizravnom kontrolom iste fizičke ili pravne osobe.
Takav model suprotan je temeljnim načelima sportskog integriteta i u većini europskih liga strogo je zabranjen.
8. Zaključak Na taj način sustavno su kršena načela jednakosti, transparentnosti i pravne sigurnosti.
Nogomet, kao društveni fenomen, gubi svoj smisao onda kada se rezultat ne odlučuje isključivo na terenu, nego u uredima institucija koje bi trebale jamčiti pošteno natjecanje.
U takvom sustavu pravila formalno postoje, ali se selektivno primjenjuju.
A ondje gdje zakoni i propisi vrijede za sve osim za najmoćnije, prestaje sport, a započinje puka demonstracija moći.